Disfagija

Disfagija kod Parkinsonove bolesti je otežano ili poremećeno gutanje hrane, tečnosti ili pljuvačke, koje nastaje kao posledica motornih i nemotornih promena usled bolesti. Ovo je čest nemotorički simptom Parkinsonove bolesti i može značajno uticati na kvalitet života pacijenata.

Disfagija kod Parkinsonove bolesti nastaje zbog slabosti i usporenosti mišića koji kontrolišu gutanje, oštećene koordinacije između različitih faza gutanja (usne, ždrela i jednjaka), bradikinezije koja utiče na sposobnost izvođenja preciznih mišićnih aktivnosti potrebnih za gutanje i disfunkcije autonomnog nervnog sistema koja može uticati na jednjak.

Manifestacije disfagije kod Parkinsonove bolesti

  • Teškoće pri početku gutanja.
  • Osećaj da hrana ili tečnost stoje u grlu ili jednjaku.
  • Gušenje i kašalj tokom ili nakon gutanja (posebno kod tečnosti).
  • Vraćanje hrane u usta ili kroz nos.
  • Sijaloreja (prekomerno nakupljanje pljuvačke zbog otežanog gutanja).
  • Aspiracija hrane ili tečnosti – hrana može dospeti u disajne puteve i izazvati aspiracionu pneumoniju.
  • Produženo vreme za obrok zbog usporenog gutanja.
  • Gubitak težine i dehidratacija zbog smanjenog unosa hrane i tečnosti.

Disfagija je ozbiljan problem kod Parkinsonove bolesti iz više razloga. Aspiracija može izazvati aspiracionu pneumoniju – jednu od vodećih komplikacija i uzroka smrtnosti kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću. Pothranjenost i dehidratacija dovode do pogoršanja opšteg stanja organizma. Smanjen kvalitet života zbog frustracija tokom obroka i socijalnog povlačenja.

Terapijske mere mogu biti logopedska terapija i promena ishrane. Uvođenje kašaste i pasirane hrane češće u manjim obrocima u kontrolisanim uslovima. Stručne osobe treba da daju savete za pravilan položaj tela prilikom uzimanja hrane u svakom pojedinačnom slučaju.

Disfagija kod Parkinsonove bolesti je ozbiljan simptom koji zahteva rano prepoznavanje i lečenje kako bi se smanjio rizik od komplikacija poput aspiracione pneumonije, dehidratacije i pothranjenosti. Interdisciplinarni pristup, uključujući logopede, neurologe i dijetetičare, ključan je za pravilno upravljanje ovim problemom i poboljšanje kvaliteta života pacijenata.