1. Anamneza (Medicinska istorija)
Lekar u razgovoru sa pacijentom postavlja ova ili slična pitanja:
- kada su simptomi počeli i da li su napredovali postepeno,
- da li je pacijent primetio prisustvo nekog kardinalnog motoričkog simptoma (prisustvo tremora, ukočenosti, usporenosti pokreta, poteškoća s hodanjem ili posturalne nestabilnosti),
- da li primećuje prisustvo nekih nemotoričkih simptoma, koji su mogli da se jave i nekoliko godina unazad, poput opstipacije, gubitka čula mirisa, problema sa spavanjem, depresija ili česte promene raspoloženja.
Lekar pita i da li u porodici postoje neurološke bolesti, da li je bilo nekih trauma ili izloženosti toksinima, koje lekove koristi.
2. Pregled motoričkih simptoma
Pregled se najpre fokusira na procenu četiri glavna motorička simptoma Parkinsonove bolesti:
- Tremor — procenjuje se intenzitet i ritam tremora.
- Bradikinezija (usporenost pokreta) — pacijentu se zadaju zadaci poput brzog otvaranja i zatvaranja šake, pokreta prstima ili rotiranja ručnih zglobova. Posmatra se usporenost i smanjenje amplitude pokreta.
- Rigidnost (ukočenost) — Lekar pasivno pomera udove pacijenta (ruke, noge) da bi procenio otpor.
- Posturalna nestabilnost — “pull test” — lekar blago povlači pacijenta unazad i procenjuje sposobnost zadržavanja ravnoteže.
3. Hod i položaj tela
Lekar posmatra:
- Hod — kratki koraci, poteškoća u započinjanju hodanja, “zamrzavanje” koraka, odsustvo normalnog mahanja rukama tokom hoda.
- Položaj tela — postura — tipično savijeno telo (“pognut položaj”), stabilnost pri stajanju i okretanju.
4. Pregled lica i govora
- Mimički izraz (hipomimija) — lice može izgledati “zamrznuto” ili manje izražajno.
- Govor — tih, monoton i usporen govor (hipofonija).
- Gutanje — poteškoće s gutanjem ili prekomerno lučenje pljuvačke.
5. Nemotorčki simptomi
Lekar ispituje prisustvo:
- Depresije, anksioznosti ili promene raspoloženja.
- Poremećaja spavanja (npr. noćne more, nesanica, REM poremećaji).
- Kognitivnih poteškoća (problemi s pažnjom, pamćenjem, planiranjem).
- Vegetativnih simptoma (opstipacija, poremećaji mokrenja, ortostatska hipotenzija).
6. Ostali simptomi
Nestabilnost pri stajanju u hodu, problemi sa govorom, teškoće sa pisanjem, pojačano lučenje pljuvačke, su neki od važnih simptoma, ali njihovo prisustvo nije ključno za postavljanje dijagnoze. Neki od ovih simptoma se javljaju pre pojave kardinalnih motoričkih simptoma, a neki u kasnijem toku bolesti.
7. Procena odgovora na terapiju
Ako klinička slika ukazuje na Parkinsonovu bolest, lekar može prepisati probnu terapiju levodopom, koja se primenjuje tokom nekoliko dana ili nedelja. Pozitivan odgovor na terapiju, odnosno značajno smanjenje simptoma tokom uzimanja leka, snažno ukazuje na idiopatsku Parkinsonovu bolest. Nasuprot tome, drugi oblici parkinsonizma obično pokazuju slab ili nikakav odgovor na levodopu.
8. Diferencijalna dijagnoza
Dijagnostički proces obuhvata isključivanje drugih bolesti koje mogu izazvati slične simptome, poput tremora, ukočenosti, usporenosti pokreta (bradikinezije) i posturalne nestabilnosti. Cilj je isključiti druga stanja ili oblike parkinsonizma koji imaju različite uzroke i terapijske pristupe.