Do danas, uprkos decenijama intenzivnog proučavanja, uzroci Parkinsonove bolesti ostaju nepoznati. Mnogi stručnjaci smatraju da je uzrok bolesti kombinacija genetskih faktora i faktora okoline.
Starenje je vrlo uticajan faktor i nosi dva do četiri posto rizika da će osobe starije od 60 godina dobiti PB, u poređenju sa jednim do dva posto u opštoj populaciji.
Genetski faktori
Velika većina slučajeva Parkinsonove bolesti nije direktno nasledna. Oko 15 % do 25 % osoba sa PB izjavile su da imaju rođake obolele od iste bolesti. Osobe čiji jedan roditelj ili brat ili sestra ima PB imaju dva puta veći rizik od razvoja PB u odnosu na nekog ko nema obolele rođake. Sa pozitivnom porodičnom anamnezom, rizik od razvoja PB je manji od 10%.
Postoje izvestan broj genskih mutacija koje mogu da uzrokuju, bolest direktno, ali one pogađaju samo mali broj porodica. Trenutno se genetsko testiranje ne preporučuje kao deo procene osobe sa PB.
Faktori životne sredine
Neki naučnici sugerišu da Parkinsonova bolest može biti posledica izlaganje toksinima iz okoline ili povrede. Epidemiološka istraživanja su prepoznala nekoliko faktora koji bi mogli biti povezani s Parkinsonovom bolešću, uključujući ruralni život, bunarsku vodu, mangan i pesticide.
Neke studije su pokazale da je produžena profesionalna izloženost određenim hemikalijama povezana sa povećanim rizikom od PB. Tu spadaju insekticidi i herbicidi, naročito parakvat, koji je zabranjen u zemljama Evropske Unije.
Primećeno je da samo izlaganje ekološkom toksinu nije dovoljno da izazove Parkinsonovu bolest. Većina osoba izloženih toksinu ne razvija bolest. U stvari, nema ubedljivih dokaza da se bilo koji faktor životne sredine, sam po sebi, može smatrati uzrokom bolesti.
Može li loš pad, nezgoda ili šok izazvati Parkinsonovu bolest?
Mnogi ljudi sa Parkinsonovom bolešću navode da su njihovi simptomi prvi put postali očigledni nakon teškog šoka, kao što je povreda glave, teška bolest, hirurška operacija ili ozbiljan emocionalni stres. Pošto je Parkinsonova bolest spora degeneracija moždanih ćelija koja se javlja tokom mnogo godina pre nego što se pojave simptomi, čini se malo verovatnim da bilo koji pojedinačni događaj izaziva bolest. Nema ubedljivih dokaza da povreda glave može dovesti do Parkinsonove bolesti. Traumatska povreda mozga – povreda koja rezultira amnezijom ili gubitkom svesti – povezana je sa povećanim rizikom od razvoja PB godinama nakon povrede. Sindrom parkinsonizma i demencije koji se javlja kod nekih boksera rezultat je stotina udaraca u glavu tokom mnogo godina.
Za osobu koja povezuje početak Parkinsonove bolesti sa padom, povredom glave ili ekstremnim stresom, verovatno objašnjenje je da je ova osoba već imala blagu, neprepoznatu Parkinsonovu bolest koja je postala očiglednija kao odgovor na stres.