Teško je predvideti tok Parkinsonove bolesti za bilo koga. Svaka osoba drugačije doživljava simptome i napredovanje bolesti. Kod nekih osoba simptomi se sporo menjaju, dok kod drugih napreduje brže. U svakoj fazi bolesti dostupne su efikasne terapije za ublažavanje simptoma i sprečavanje komplikacija.
Samo 15 odsto pacijenata sa Parkinsonom doživljava tako ozbiljan stepen motornog oštećenja da im je potrebna pomoć u bilo kojoj aktivnosti, da su zavisni od drugih ljudi i da većinu vremena provode u stolici ili krevetu jer ne mogu da se sami kreću.
Hoen i Jahr su utvrdili pet stadijuma progresije Parkinsonove bolesti. Nema pravila koliko stadijumi vremenski traju.
1. Faza – Blagi simptomi
- Simptomi su blagi i obično pogađaju samo jednu stranu tela.
- Najčešći znaci su drhtanje (tremor), ukočenost mišića (rigor) ili blaga usporenost pokreta (bradikinezija).
- Simptomi ne utiču značajno na svakodnevne aktivnosti.
2. Faza – Obe strane tela zahvaćene
- Simptomi se javljaju na obe strane tela, ali ravnoteža ostaje očuvana.
- Ukočenost i tremor su izraženiji, a svakodnevne aktivnosti mogu postati sporije.
- Držanje može biti blago pogrbljeno.
3. Faza – Srednja faza
- Pojavljuju se problemi sa održavanjem ravnoteže, uz povećan rizik od padova.
- Pokreti su još sporiji, a svakodnevni zadaci zahtevaju više vremena i truda.
- Pacijenti i dalje mogu funkcionisati samostalno, ali uz ograničenja.
4. Faza – Teži simptomi
- Pokretljivost je ozbiljno ograničena; pacijenti imaju poteškoće sa hodanjem i često koriste pomoćne uređaje.
- Većina nije u stanju da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti, kao što su oblačenje ili priprema obroka.
- Drhtanje može postati manje izraženo, ali ukočenost i nepokretnost su dominantni.
5. Faza – Najteža faza
- Pacijenti su uglavnom vezani za krevet ili invalidska kolica.
- Potrebna je stalna pomoć u svim aspektima života.
- Često su prisutne komplikacije, kao što su problemi s gutanjem, demencija ili halucinacije.